Bänkpress program gratis

Danas je uočljivo kako se iz nama nepoznatih razloga depresija kontinuirano povećava kroz desetljeća, počevši od godine u svim industrijaliziranim zemljama svijeta. Smatra se kako to nije posljedica boljeg uočavanja oboljelih od depresije , već je to posljedica stvarnog porasta broja oboljelih. Također je uočeno kako se dob u kojoj se javlja depresija pomiče sve više prema nižoj životnoj dobi. Žene depresiju imaju dva puta češće od muškaraca. Ne zna se pouzdani razlog. Ipak istraživanja su pokazala kako se kod žena povećana sklonost depresiji možda može povezati s promjenama spolnih hormona estrogena i progesterona tijekom menstruacijskog ciklusa PMS , zatim češća je pojava depresije u perimenopauzi i menopauzi premenopauzalna depresija ili nakon poroda perinatalna i postporođajna depresija. Nakon ovakvih napadaja kod takvih bolesnika javlja se jedna trajna zabrinutost zbog eventualnih budućih napadaja i njihovih mogućih posljedica. Takvi bolesnici se zbog toga boje negdje sami otići jer su zabrinuti ukoliko im se takav napadaj ponovi.

Iako izdvajamo prema simptomima depresivni i panični poremećaj, vrlo često susrećemo kod pacijenata kombinaciju oba poremećaja , koji jednim imenom zovemo panično-depresivni poremećaj. Neka istraživanja pokazuju kako promjene hormona štitnjače, koje su češće u žena sedam puta u odnosu na muškarce, mogu potaknuti pojavu depresije. Psihološka istraživanja pokazuju kako žene na nesreću reagiraju samooptuživanjem i najčešće povlačenjem u sebe što može potaknuti razvoj depresije. Obrnuto, uobičajeno i najčešće muškarci reagiraju nijekanjem tegoba i samobacanjem u aktivnosti. U razgovoru s pacijentima oni najčešće na pitanja o njihovom životu odgovaraju kako nemaju stresne situacije, kako je sve u životu uredno i kako im se ništa tijekom života nije događalo što bi moglo provocirati depresivno panični poremećaj. Put do dijagnoze ovakvih poremećaj je za liječnike često mukotrpan. Pacijenti često čuju pojam psihosomatske bolesti, međutim mnogi od njih ne znaju što to zapravo znači.

Svakom pacijentu liječnik je dužan objasniti porijeklo njegovih organskih tegoba , kada je u to siguran i vješto pacijentu predočiti povezanost njegovih organskih tegoba koje pacijent ima kao simptom a koji je on pretvorio transformirao u organski simptom glavobolja, "lupanje srca", gušenje itd. Ovu transformaciju psihičkih tegoba koje pacijent ne može sam prepoznati takvi bolesnici najčešće transformiraju u neki od organskih simptoma.

Så tränade jag min utlåsning.

Pacijenti najčešće odbijaju dijagnoze kako je njihov problem u osnovi psihičkog porijekla. Ponekad je jako mukotrpno za liječnika objašnjavati pacijentu kako je uzrok njihovih tegoba psihičkog porijekla, jer za većinu naših pacijenata uglavnom je teško prihvatiti činjenicu kako oni imaju neki psihički problem, jer to znači biti drugačiji od ostalih. U percepciji naših pacijenata imati psihičke tegobe smatra se nečim jako lošim i zato takvi bolesnici teško podnose činjenicu i najčešće ne žele prihvatiti da boluju od nekog psihičkog poremećaja i da se trebaju liječiti. Za liječnika je izuzetno osjetljivo kako će i kada pacijentu objasniti njegov psihički uzrok tegoba , jer ukoliko to ne bude izloženo pacijentu na pravi način i nakon obavljenih pretraga kojima će se odbaciti organski uzrok, liječnik može imati bijeg pacijenta od liječenja i potpuno odbijanje terapije. Prije nekoliko godina dolazi mi u ordinaciju muškarac, srednjih godina sa simptomima stezanja u vratu, osjećaja nedostatka zraka, ponekad bolovima u prsnom košu.

Učinio je čitav niz pretraga, koje donosi sa sobom, obilazeći liječnike zadnjih 6 mjeseci, ali jedino nije još radio ultrazvuk štitnjače. Razgovorom s pacijentom, kliničkim pregledom i pregledom kompletne medicinske dokumentacije dijagnoza je bila depresivno panični poremećaj. Pacijent je bio očajan, sumnjao je u moju dijagnozu, koja mu se nije svidjela, ali ipak sam uspjela nagovoriti ga na liječenje. Mjesec dana nakon terapije pacijent se vidno bolje osjećao, tek tada je sa mnom mogao o svemu razgovarati. Uzimao je terapiju oko godinu dana. Danas je bez terapije i osjeća se dobro, živi normalno. Takvi pacijenti u obilaženju velikog broja liječnika susretnu se s liječnicima koji prepoznaju kako se radi o panično depresivnom poremećaju, ali pacijenti ne žele prihvatiti takvu dijagnozu i liječenje i stoga obilaze nove liječnike ne bi li im netko pronašao organsku bolest. Smatra se kako depresija nastaje kao posljedica poremećaja prijenosa jednog neurotransmitera serotonina , dakle jedne biokemijske tvari koja omogućava prijenos živčanih impulsa s jednog živčanog završetka na drugi.

Istraživanja su pokazala da se može poremetiti prijenos živčanih podražaja kao posljedica dugotrajnih iscrpljivanja živčanog sustava stresnim događajima tijekom dužeg vremenskog razdoblja moguće i od djetinjstva , zatim nekim trenutnim nemilim događajem smrt voljene osobe , nekom značajnom promjenom u životu kao što su promjena mjesta prebivališta, gubitak posla, pad i gubitak godine na fakultetu, porod i zbog brojnih drugih događaja. Depresija je često znamo reći ili pročitati bolest današnjice, suvremenog i razvijenog svijeta. Evo nekoliko razloga zašto se može javiti. U svijetu kapitalizma, privatnog poduzetništva zahtijeva se potpuna predanost poslu.

Bänkpress nybörjare tjej

Mladi ljudi nakon zapošljavanja na velikoj su kušnji. Od njih se na poslu očekuje predanost, efikasnost, uspješnost, boravak na poslu ponekad i dulje od radnog vremena, pa čak i neradnim danima, a sve to sa posebnim zahtjevima za njihovom što boljom efikasnošću i produktivnošću. Ukoliko ste zaposlenik od Vas to očekuje Vaš poslodavac, a ukoliko ste privatni poduzetnik tada postajete zaposlenik a ujedno i taoc vlastite savjesti sa željom da u tom privatnom poslu uspijete kako bi osigurali egzistenciju sebi i svojim eventualnim zaposlenicima. Danas ljudi neprestano kako bi opstali moraju misliti na posao, kao osnovni izvor egzistencije. Ljudi puno sjede za računalom, šalju i primaju elektronsku poštu i telefoniraju, ukoliko rade uredski posao. Rad postaje postavljen ponekad i ispred obitelji, prijatelja i vlastitog zadovoljstva. Zahvaljujući takvoj predanosti poslu ljudi su stalno u vremenskom tjesnacu, stalno nešto moraju, moraju na vrijeme stići na posao, na vrijeme obaviti neki posao a često zbog toga zanemaruju svoje obroke hrane i tjelovježbu.

Zbog neprestanog vremenskog tjesnaca hoće li negdje stići i nešto obaviti pokreću mehanizme stresa koji se vremenom sve više nagomilava i oštećuje stanice. Istraživanja su pokazala kako ljutnja, stres i zabrinutost oslobađaju bujicu hormona stresa koji mogu podići krvni tlak, šećer u krvi, slabe otpornost organizma, usporavaju probavu i dovode do toga da se ljudi osjećaju iscrpljeno i jadno. Stres možemo opisati kao prirodnu obrambenu reakciju organizma na neki događaj i on može biti pozitivan ukoliko nije prejak i ukoliko kratko traje. Međutim suvremeni život može biti uzrokom kroničnog stresa koji zatim ima dalekosežne posljedice za razvoj drugih poremećaja mentalnog zdravlja kao što je depresivno panični poremećaj. U današnje vrijeme obilja proizvoda i usluga koje se na tržištu nude mnoge ljude dovode do novčanih problema koji također mogu ukoliko novčana situacija nepredviđeno krene nizbrdo biti uzrokom kroničnog stresa koji zatim može ljude dovesti do depresivno paničnog poremećaja.

Danas se ljudi potiču na uzimanje kredita za automobil, stan ili druge potrebe koje mnogi ljudi u određenom trenutku više ne mogu otplaćivati i tako nastaje problem koji ih psihički muči, a ukoliko dugo traje dovodi do panično depresivnog poremećaja.. Međutim depresija koja nastane primarno može potaknuti pojavu nekih kroničnih bolesti kao što su:. Prije nekoliko mjeseci u ordinaciju mi dolazi pacijentica u dobi od 65 godina koja 20 godina boluje od astme.

Josef eriksson bänkpress program

Bolest je u zadnjih 10 godina pod kontrolom, pacijentica uzima propisane lijekove i nema značajnijih tegoba do unazad nekoliko mjeseci dana kada su se pojavili znakovi pogoršanja osnovne kronične bolesti, astme. Nalaz na plućima disanje , zatim nalaz spirometrije je objektivno lošiji, unatoč terapiji za astmu koju pacijentica uredno uzima i koja je bila uvijek djelotvorna. U razgovoru s pacijenticom pokušavam dokučiti što se to promijenilo u njezinom životu zbog kojega se kronična bolest pogoršala. Iz razgovora se doznaje kako je pacijentica otišla u mirovinu prije nekoliko mjeseci , kako se teško nosi s tom činjenicom koja je za nju velika promjena u životu. U razgovoru uz navođenje čitavog niza drugih tegoba koje ona iznosi, pacijentica se rasplakala uz napomenu kako joj je tako svaki dan, ali ne zna zašto joj se sada sve to događa. U razgovoru navodim pacijenticu na temu njezinog posla, kako joj je sada u mirovini, kako bih vidjela kako je prihvatila činjenicu da je u mirovini.

Ovaj razvor u njoj je pobudio bujicu emocija, plača, tuge kada je o tome govorila. Mislaim da je tek tada u razgovoru shvatila koliko ju je to pogodilo. Ponekad ljudi neke neugodne, nemile događaje proživljavaju na način da ih nisu u potpunosti svjesni, a osobito nisu svjesni koliko ih određene situacije koje su za njih neugodne psihički pogađaju, dok se ne pokrene razgovor o takvim temama na način da sami shvate u čemu je problem. Ovom tehnikom koriste se specijalisti Obiteljske medicine gdje liječnik posebnom tehnikom savjetovanja kod pacijenta treba pobuditi samog pacijenta da shvati u čemu je problem. Kod ove pacijentice postavljena je dijagnoza depresije , koja je pogoršala postojeću kroničnu bolest astmu i ordinirana je terapija za liječenje depresije. Astma je kronična plućna bolest koja je karakterizirana napadajima otežanog disanja i kašlja koja je najčešće potaknuta nekim provocirajućima agensom. Na terapiju antidepresivima uz psihoterapijsku potporu pacijentica je odlično reagirala i vrlo brzo uz antiasmatične lijekove došlo je do gubitka simptoma astme koja se nije mogla staviti pod kontrolu bez terapije antidepresivima.

Iz rečenice koju mi je ova pacijentica rekla, jasno je kako se osjećala kada nije uzimala terapiju, a kako se osjeća samo mjesec dana nakon početka terapije. Dijagnosticiranje panično — depresivnog poremećaja ponekad je za liječnike jednako teško kao i činjenica da je naši pacijenti teško žele prihvatiti. Liječnik koji je osjetljiv na psihosomatsku problematiku svojih pacijenata, koji želi posvetiti dovoljno pažnje u razgovoru sa svojim pacijentima, može na vrijeme prepoznati ove poremećaje. Ukoliko se beznačajan organski poremećaj npr. Veliki problem u svakodnevnoj praksi svakog liječnika koji dijagnosticira ovakve mentalne poremećaje je osim prihvaćanja dijagnoze kod pacijenta i prihvaćanje terapije koju liječnik pacijentu predlaže. Liječenje panično-depresivnog poremećaja se provodi psihoterapijom i lijekovima. Samo psihoterapijom ne mogu se postići zadovoljavajući rezultati, jer poremećaj je između ostalih uzroka u poremećaju biokemijskog transmitera prijenosnika serotonina kojega treba oporaviti i vratiti na mjesto gdje će adekvatno obavljati svoju ulogu u nervnom sustavu.

Liječnik koji se prihvati liječenja ovakvih pacijenata mora im biti dostupan za razgovor i eventualna pitanja osobito u prvim danima terapije antidepresivima. Naime poznato je da antidepresivi imaju određene nuspojave, koje na sreću ne traju dugo do 7 dana i koje su danas sve manje izražene u novijim generacijama antidepresivnih lijekova. Uz objašnjenje i potporu liječnika o realnim u praksi češće viđenim nuspojavama antidepresivnih lijekova, pacijent koji ima dobar odnos sa svojim liječnikom će to prihvatiti i lakše podnijeti. Često pitanje naših pacijenata je da li lijekovi, antidepresivi, izazivaju ovisnost. Antidepresivi ne izazivaju ovisnost, oni se samo moraju uzimati u dogovoru s liječnikom, dakle terapija nema smisla ukoliko ne slijedite upute liječnika i ukoliko uzimate terapiju neredovito uz povremene prekide. U takvim okolnostima neće imati pravi efekt prepisane terapije i osjećat ćete se loše. Neki pacijenti počnu uzimati terapiju a kada im se stanje poboljša , prekidaju terapiju kako se, kako oni kažu, ne bi navikli na lijekove i bili ovisnici.

Nakon prijevremenog prekida terapije antidepresivima, nećete se odmah osjećati lošije već kroz tjedna. Morate znati da kada prije vremena prekinete terapiju antidepresivima, ne možete brzo uspostaviti ponovno poboljšano dobro mentalno zdravlje koje ste imali u trenutku prekida terapije. Kod takvih pacijenata se tada javljaju frustracije i ponekad odustajanje od liječenja što uvijek znači produbljenje njihove depresije. Ovisnost mogu izazivati lijekovi koje naši pacijenti ponekad sami uzimaju ili bez kontrole liječnika. To su lijekovi za smirenje, opuštanje, bolje spavanje generičkog imena benzodijazepini Normabel, Praxiten, Oxazepam, Apaurin itd. Upravo zato benzodijazepini se koriste uglavnom kao pomoć u prvih mjesec dana u liječenju panično depresivnog poremećaja , zatim se ovisno o stanju pacijenta ,prekida njihovo uzimanje. Ovi lijekovi imaju svoje mjesto u liječenju drugih psihičkih poremećaja ali samo terapija njima ne može kao niti samo psihoterapija pomoći u liječenju panično depresivnog poremećaja.

Kasnije se terapija nastavlja samo antidepresivima i psihoterapijom dovoljno dugo kako se tegobe ne bi ubrzo ponovno vratile. Liječenje traje najmanje 6 mjeseci a kod ponovljenje depresivne ili panične epizode ili njihove kombinacije poremećja, terapija traje najmanje godinu dana ili duže, ovisno o težini i dužini trjanja poremećaja kao i procjeni liječnika. U praksi mi se ponekad događa da žena kojoj je dijagnosticirana depresija i prepisana terapija lijekovima i psihoterapijom, koja je čak i želi uzimati, nailazi u obitelji, osobito od muža otpor i negativan stav prema uzimanju takve terapije. Ovakva situacija njezinu depresiju produbljuje, stanje takve pacijentice se vremenom sve više pogoršava a njezin život funkcioniranje u obitelji i na poslu u takvoj obitelji karakterizira se kao njezin nemar, izbjegavanje obiteljskih obaveza i neodgovornost. Neke od takvih pacijentica znaju me nazvati telefonom i reći kako im je suprug bacio tablete, jer smatra da su one štetne, da će joj naškoditi i učiniti od nje ovisnicu.

Jo självklart men det blev som en platå. Jag var fast på ynkliga 60kg Och varför jag började med hantelpress istället för bänk är för mesta dels att jag får mer kontakt och pump i bröstet än i bänkpress.

Bästa bänkpress programmet

Samma här. Idag gör jag en 4a på 75kg samt reppar på 20kg hantelpress. Min bänkstyka är usel. Tipset är att nöta mer bänk. En dag jobbar jag mot en tung femma. Nästa kör jag repetitioner och teknik. Din bänkstyrka var väl duglig ändå, men hur kan du bara ta 20kg i hantelpress när du bänkar 75? Duktig studs och rövlyft kan göra under för vikten i bänk :naughty:. Duktig studs och rövlyft kan göra under för vikten i bänk :naughty: Jag har sett folk göra några riktiga karatemanövrar i hantelpress också Men folk fuskar nog mer i bänk behöver inte vara så i detta fall. Jag kan också ställa mig i ledet "svag i bänkpress", men inte fan gnällde jag över det efter månaders träning. Herregud, träna på så kommer nog vikterna öka. Själv letar jag lösningar. Just nu ett pågående MM2K program, därefter ska jag börja köra waveset i bänken tre gånger i veckan. Till sist hittar jag väl en metod som gör mig stark! Hur gammal är du? När jag började träna så körde jag på 30kg i bänken och inte alls lika mycket som dig i hantelpressarna.

Öva på din teknik och fortsätt träna så kommer det, lovar dig :. Jag skulle inte bli. Duktig studs och rövlyft kan göra under för vikten i bänk :naughty: Studsar aldrig, rövlyfter aldrig.